
Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard izjavila je da je ta institucija spremna da poveća kamatne stope ukoliko inflacija značajno i dugotrajno odstupi od ciljanih dva odsto na srednji rok.
Govoreći na konferenciji ECB, Lagard je istakla da su ekonomske perspektive evrozone pogođene "dubokom neizvesnošću", usled aktuelnih geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, ali je naglasila da će odluke zavisiti od daljih podataka.
"Nećemo delovati dok ne budemo imali dovoljno informacija o obimu i trajanju krize, kao i o njenom širenju. Ali neodlučnost nas neće paralisati: naša posvećenost postizanju inflacije od 2 odsto na srednji rok je bezuslovna", poručila je ona, prenosi RTVE. ECB je na poslednjem sastanku zadržala kamatne stope na nivou od dva odsto, čekajući da vidi kako će se razvijati sukob koji su SAD i Izrael započele protiv Irana, uz istovremenu reviziju ekonomskih projekcija - naviše za inflaciju i naniže za privredni rast.
Lagard je upozorila da se globalne rezerve sirove nafte "smanjuju" i da poslednji tankeri za tečni prirodni gas (LNG) koji su se utovarili u Persijskom zalivu pre rata sada stižu na svoja odredišta. S obzirom na ovu situaciju, dodala je, uticaj toga će se "uskoro osetiti". Ona je navela da bi rast cena energenata, posebno nafte i gasa, mogao dodatno da podstakne inflaciju, napominjući da će se prilikom donošenja odluka pratiti i efekti na zarade i inflaciona očekivanja.
"Ako se kriza pojača, odgovor preduzeća i radnika mogao bi biti brži nego prošlog puta. Imamo skorašnje sećanje na visoku inflaciju, što bi moglo uticati na to koliko brzo se troškovi prenose i traži nadoknada", pojasnila je. Prema njenim rečima, odgovor ECB biće "snažan i postojan" ukoliko se pojavi rizik od dugotrajnog inflatornog pritiska, dok bi eventualno smirivanje cena energenata moglo da ublaži potrebu za povećanjem kamata.
Kako je navela, ECB je sada "spremnija, ako bude potrebno" da modifikuje svoju monetarnu politiku i poveća kamatne stope na sledećem sastanku. Lagard je situaciju uporedila sa krizom iz 2022. godine nakon rata u Ukrajini, kada je delovanje banke bilo ograničeno pravilima o kupovini aktive i kamatnim stopama.
Prema najnovijim projekcijama, inflacija u evrozoni bi mogla da dostigne 2,6 odsto u 2026. godini, dok bi ekstremni scenario sa dugotrajnim problemima u snabdevanju energentima mogao povući inflaciju i do 6,3 odsto. Njujorška investiciona banka Goldman Saks očekuje da će Evropska centralna banka u aprilu i junu podići kamatne stope za po 25 baznih poena.